Ninja World

Powered by Forumotion™

Ninja World | Trg oslobodjenja i oglasna tabla

Započni avanturu!
Stvori legendarnog karaktera kog će igrači pamtiti godinama i postani najjači ninja u igri.
Tvoja avantura počinje sada!


Info
Uputsvo
RegisterJoin Discord
Ninja WorldLog in

Ninja World - Roleplay Card Game

new_releasesView posts since last visit account_boxView your posts chat_bubble_outlineView unanswered posts done_allassessment Top Users of the Dayassistant_photoTop Users of the Game deleteDelete Cookies

Trg oslobodjenja i oglasna tabla


U prvom mesecu svog vladanja selo Takikage Hatchiro Hyuuga je odlučio da počisti kamenolom koji je poslužio prvom Takikage,u za izgradnju ovoga sela i taj prostor je preuredio u jedan lep trg. Sve ulice u selu vode ka ovom novom trgu koji je nazvan trgom Oslobodjenja. Oslobodjenja zato što je neko trebalo da nas osloboditi slabosti i sujete i povede u novu eru. U centru trga stoji oglasna tabla i pored table 2-3 dobošara. Sve novine u selu dobijaćete ovde.



Oglasna tabla, papir 1. :

Kiyoshi se polako zaputio prema ovome mjestu da pogleda kako su prikazali nova pravili clanovima sela, i kada je dosao Kiyoshi je vidio prelijep trg koji je pre pun ljudi i na svakom cosku ima neki stand koji prodaje nesto drugacije od proslog sto je vrlo dobro za trg.

Prije nego sto je otisao da vidi pravila odlucio je da malo pogleda cega sve ima na trgu, i kada prenuo da razgleda uokolo vidio je da ima neki stand koji prodaje sladolede tako da je Kiyoshi uzeo svoj najdrazi okus i krenuo da jede sladoled kojeg vrlo voli.

Nije htio da mu se sladoled otopi tako da je sjeo na klupu koja je bila udaljena jos 100 metara od table na kojoj su pravila sela, tako da je Kiyoshi pozurio da zavrsi sladoled da moze da pogleda kako to izgleda i da se vrati kuci.

Konacno je zavrsio sladoled koji se njemu vrlo svidio i krenuo je da ide prema tabli na kojoj su pravila sela, kada je konacno stiago vido je tablu na kojoj sva pravila pisu vrlo jasno i citko Kiyoshi je odlucio da ih sve procita i da vidi da li ima iceg zanimljivog.

Kada je pogledao pravila bio je zadovoljan sa svim odlukama koje je kage napravio posto su ova pravila savrsena, razgledao je tablu i odlucio da se vrati kuci da prilegne i da vidi sta da radi dalje nocu, tako da je okrenuo ledja i krenuo da ide kuci polako sa strpljenjem.


Oglasna tabla 2. :


Yashin je zakoračio na Trg Oslobođenja, divivši se prostoru koji je Takikage Hatchiro Hyuuga preuredio iz starog kamenoloma. Sve ulice sela vodile su ka ovom trgu, simbolu nove ere i oslobađanja od slabosti. U centru je stajala oglasna tabla, pored koje su dva do tri dobošara delili novosti. Yashin je zastao da pročita najnovije vesti, osećajući ponos zbog napretka sela.

Došao je trga gdje je vidio mnogo ljudi kako hodaju. Njegov izgled ga je malo činio da se izostavlja u hordi ljudi ali nije obraćao pažnju. Pogled je svratio na oglasne table koje su se nalazile na trgu i pročitao ih.Bila su interesanta i poštena šravila pa mnije toliko obraćao pažnju na njih. Izvadio je ruke iz džepova popravio kapu a zatim krenuo dalje.

Kako je čitao pročitao je ime Hatchiro Hyuuga,koji je drugi kage sela po izgledu,ili možda prvi. Nije toliko obraćao pažnju na to dok nije skontao zašto je došao ovdje. Polaganim korakom počeo je da se kreće ka kapiji sela i da od tamo ode da ispuni misiju koja mu je bila na umu.

Reiya je polako šetao trgom, posmatrajući prolaznike i uživajući u toplom popodnevnom suncu. Ljudi su prolazili pored njega, zauzeti svojim mislima i obavezama. Uživao je u mirisu svežeg hleba iz obližnje pekare i osmesima dece koja su se igrala. Trg je bio živahan, ali Reiya se osećao tuzno.

Reiya je nastavio šetnju trgom kad je iznenada čuo muziku. Približio se i video grupu mladih umetnika kako izvode žonglerski performans uz pratnju gitare i bubnjeva. Publika se okupila oko njih, smejući se i aplaudirajući. Jedan od umetnika pozvao je Reiya da im se pridruži. Iako iznenađen, Reiya je prihvatio izazov i ubrzo se našao u središtu pažnje, pokušavajući da balansira loptice. Publika je navijala, a Reiya se osećao srećno i ispunjeno, uživajući u neplaniranom trenutku radosti.To m uje taman trebalo malo da se razveseli.

Nakon što je performans završio, umetnici su se zahvalili Reiyu na učestvovanju i pružili mu jednu od loptica kao suvenir. Osećajući se delom nečeg posebnog, Reiya je nastavio šetnju, s osmehom na licu. Uskoro je primetio malu kafić na ivici trga, gde je odlučio da se zaustavi i osveži. Sedeo je uz prozor, posmatrajući prolaznike i razmišljajući o neobičnom iskustvu koje je upravo doživeo. Taj neočekivani događaj učinio je običan dan posebnim i ostavio trajan utisak na njega.

Dok je sedeo u kafiću, Reiya je naručio limunadu. Uživaći u piću, primetio je grupu dece koja su igrala igru žmurke. Njihova radost i smeh su ga podsetili na detinjstvo. Nakon što je popio limunadu, Reiya je ustao i odlučio da još malo prošeta.

Prolazeći pored fontane u centru trga, video je par koji je fotografisao golubove. Iznenada, jedan golub sleteo je na Reiyovo rame. Deca su to primetila i počela da se smeju, a Reiya se osmehnuo zajedno s njima. Osetio je kako trg odiše životom i jednostavnim zadovoljstvima koja čine svakodnevicu posebnom.

Nakon šetnje, Reiya je pogledao na rolex i shvatio da je vreme za trening. Uputio se ka teretani koja se nalazila nedaleko od trga. Putem je razmišljao o svim zanimljivim stvarima koje su mu se dogodile tog dana. Stigavši u teretanu, pozdravio je prijatelje i pripremio se za vežbanje, osećajući se osveženo i motivisano. Bio je spreman da izvuče maksimum iz svog treninga.

Kad sam stigao na trg Oslobodjenja, osetio sam mir i svežinu jutarnjeg vazduha koji je okruživao ovaj predivan prostor. Trg je bio centralno mesto sela, sa svim ulicama koje su vodile ka njemu, što je učinilo da je lako pronaći. Sunčevi zraci su lagano probijali kroz krošnje drveća, stvarajući igru svetla i senke po kamenu.

U centru trga stajala je impozantna oglasna tabla, okružena sa nekoliko dobošara koji su verovatno obaveštavali građane o najnovijim vestima. Na nekoliko koraka od table, pronašao sam prikladno mesto gde sam mogao da sačekam jounina Takieja.

Stajao sam sa strane, posmatrajući prolaznike kako žure svojim putem. Atmosfera je bila mirna i opuštajuća, ali u meni je i dalje tinjalo uzbuđenje zbog predstojeće misije. Pogled na mapu koju sam dobio uz pismo još jednom sam proverio, ne bih li bio siguran da sam došao na vreme i na pravu lokaciju.

Dok sam čekao, misli su mi lutale ka zadacima koje ćemo obaviti i kako ću moći da doprinesem svom selu. Bio sam spreman da pokažem svoje veštine i da opravdam poverenje starešina sela.

Kada sam stajao sa strane, primetio sam kako se ka meni približava visok i ozbiljan shinobi u tradicionalnoj uniformi sela. Bio je nepoznat, ali njegov izraz lica i stav ukazivali su na iskustvo i autoritet.

"Dobro jutro," pozdravio me je jounin s blagim osmehom, dok je prilazio. "Ti moraš biti Yasgar. Drago mi je što si stigao na vreme."

"Dobro jutro," odgovorio sam, pružajući mu ruku u znak poštovanja. "Da, ja sam Yasgar."

Jounin je prihvatio moju ruku u čvrst stisak. "Ja sam Taki, jounin ovog sela. Drago mi je što ću s tobom raditi na ovoj misiji."

Dok smo stajali na trgu Oslobodjenja, Taki je izvadio mapu i počeo da objašnjava detalje zadatka. Pažljivo sam slušao, svestan važnosti svakog koraka koji smo planirali da preduzmemo.

Kada smo završili sa planiranjem na trgu Oslobodjenja, Taki je pogledao u mene s ozbiljnošću u očima. "Yasgar, ova misija zahteva posebnu pažnju i opreznost. Kage no Tsubasa su opasna grupa summonera koji ne prezaju ni od čega kako bi ostvarili svoje ciljeve. Njihova sposobnost da kontrolišu moćna stvorenja može imati ozbiljne posledice po sigurnost našeg sela."

Svestan težine zadatka, klimnuo sam glavom u znak razumevanja. "Razumem, gospodine. Biću oprezan i učiniću sve što je u mojoj moći da rešim ovaj problem."

Taki je odobravajuće klimnuo glavom. "Dobro. Kreći ranom zoreom. Lokacija je naznačena na mapi jugoistočno od sela, verujem da ćeš se snaći." Dobaci mi svitak sa informacijama, a zatim se okrete i izgubi u masi ljudi koja se stvarala slušajući dobošare.

Zahvalio sam mu na poverenju dok je odlazio. Ostao sam na trgu, razmišljajući o izazovima koji me čekaju i odlučan da privedem misiju uspešnom kraju.

Izasao je iz kuce na toplo vreme taman i da pojede nesto jer ga je mrzelo da sprema nesto sam kući.U putu do nekog restorančića izvadio ke svoj kozni novcanik i kad ga je otvorio video je da je prazan.Ne totalno ali nije imao za neku finu veceru vec je morao ici ma standove.

Prisao je jedno standu koj prodaje utesnu hranu koja je licila ma ovu iz restorana.Mogao je biti zadovoljam sto barem lici i tako uzeo je jednu porciju najeftinijeg jela kako bi imao i za piće da popije dok sedi na trgu.

Bile su jos vruce ove nudle pa je brzo i jako duvao u njih kako bi ih razladio.Probao je malo nudli mada je opekao jezik od vreline nudli ali su barem bile dobre pa je nastavio da ih kede iako su bile vruće.I onda je otvorio sok i navrnuo ga na eks da bi oladio grlo

Kada je ispio pola soka malo ke stao kako bi imao jos za kasnije.Ustao je sa mesta i krenuo da seta jer je sads bilo veoma prijatno za šetnju.Sunce je polako zalazilo i to je taman pruzalo lep prizor i fantasticnu atmosferu.

Mislio je da je dosta za damas pa je rekao da ce polako sa flasom soka u svojoj desnoj ruci krenuti kuci.Uzeo je ponovo odvrenuo ceo od flasice soka i ispio zadnji guc te bavio flasu u kantu i otisao kući.Ovo je bilo veoma lepo obrok nakon dugog vremena.

Jednog sunčanog jutra, odlučio sam da istražim Trg Oslobodjenja, jedno od najživopisnijih mesta u mom gradu. Bio sam pun energije i uzbuđenja zbog avanture koja me čekala

Stigao sam do Trga Oslobodjenja, gde su se visoki spomenici uzdizali iznad mase ljudi koji su žurili na posao ili jednostavno uživali u jutarnjoj šetnji. Trg je bio živopisan, sa kafićima koji su otvarali svoja vrata i postavljali stolove napolju, sa pogledom na centralni deo trga. Ljudi su sedeli za stolovima, razgovarali uz kafu i ispijali prve gutljaje jutarnjeg osveženja.

Prošetao sam pored fontane koja je škropila svežu vodu u vazduhu, stvarajući prijatnu atmosferu oko sebe. Pogledao sam ka glavnom trgu gde su se nalazile prodavnice i butici, sa izlozima koji su mamili poglede prolaznika

osećao sam se ispunjenošću i zadovoljstvom zbog ove avanture. Svaki korak kroz trg bio je podsetnik na lepotu života u mom gradu, na njegovu raznolikost i bogatstvo koje sam bio srećan da otkrivam iznova i iznova.

dok sam se polako vraćao kući, nosio sam sa sobom ne samo uspomene već i osećaj povezanosti sa Trgom Oslobodjenja, mestom koje će zauvek ostati posebno u mom srcu. Znao sam da će ovo biti samo jedna od mnogih avantura koje me čekaju u mom voljenom selu

Mada nedugo zato se odvaja od parka i nastavlja svojim putem nekako ponov ponistenbali siguran da ce se ovde vratiti.Sledeci put ce ostati tamo cak ceo dan kao na nekom izletu samo sto ce biti u parku.Htro je da to ispuni i zato vec sutra ce dođi kako nebi zaboravio.



S h i n t a r o

Eh sada je trebao nastaviti sa svojim poslice ali pogledao je u sat i video da mu je vec kasno da se jos smuca unaokolo.Trebao je nahrati kucu pa se pozurio kuci kako nebi izgladneli zbog njrgove nepaznje prema njima.Ali svatiće valjda ovo mu je dosta bilo bitni cak i hitno.



S h i n t a r o

bio je malo vise odaljen od kuce ,a trg je bio dosta veci nego sto je mislio pa ce mu malo vise trebati.Da tako nebi bilo potrcal je malo kako bi stiga kuci sto pre nebili nahranio ljubimca koji ga verovatno sada ceka i grdi.Prosao je pola puta vec je izasao sa trga i sad je bio na prabom putu do kuće da bi se odmorio od ovog dana.



S h i n t a r o